Neplatiše idu na sud

I dok među neplatišama postoji priličan broj onih koji zbog teške materijalne situacije nisu u stanju da izmiruju ni najosnovnije obaveze, ipak je više onih koji se prema komšijama ponašaju bahato, ne žele da plaćaju obaveze i računaju da će komšije radije plaćati umesto njih nego pokrenuti tužbu u ime Zajednice etažnih vlasnika.

Zakonska obaveza

Plaćanje troškova za održavanje zgrade je zakonska obaveza, a Zajednica etažnih vlasnika, kao pravno lice, pokreće tužbu protiv neplatiša. U većini slućajeva, upravni odbor ZEV-a razmatra da li stanar ne može ili ne želi da plaća obaveze te u skladu s tim odlučuje da li će se solidarisati ili poduzeti pravne mere kako bi zaštitio ostale stanare.

Trećina neregistrovanih

Iako je rok za registraciju zajednica etažnih vlasnika istekao još 2012. godine, u gradu još uvek postoji više od 30% neregistrovanih zajednica etažnih vlasnika.
Što se tiče onih koji zbog neopravdanih razloga još uvek nisu registrovali zajednice etažnih vlasnika, predviđene kazne kreću se od 300 do 3.000 maraka. Da bi se izvršio upis zajednice, potrebno je dostaviti uz prijavu za upis u registar osnivanja zajednice etažnih vlasnika sa kompletom obrazaca akata za upis u registar osnivanja i sledeće isprave i dokaze: osnivački akt zajednice, overen spisak članova zajednice, odluku o imenovanju članova zajednice, overeni potpisi lica ovlaštenih za zastupanje zajednice, izvode iz knjige uloženih ugovora izdate od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove – neoverena fotokopija, kao dokaz etažnog vlasništva – za članove zajednice, dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi. Za sve dodatne informacije, kao i za pravnu pomoć, etažni vlasnici mogu se obratiti Odeljenju za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja. Gradska taksa za registraciju zajednice iznosi 50 KM.

Nije nimalo jednostavno ulaziti u sporove sa komšijama, ali ima zaista drskih ljudi koji neće da plaćaju, a imaju od čega. Sa druge strane, imali smo slučaj u zgradi gde jedan od stanara nije mogao da plaća obaveze, reč je o penzionerki sa malim primanjima. Solidarisali smo se i odlučili da je oslobodimo plaćanja. Smatram da od socijalno ugroženih ljudi ne bi trebalo ni tražiti da plaćaju ovu obavezu, a u zgradama se dobro zna ko je ugrožen a ko bezobrazan – kaže Dražen Milosavljević iz banjalučkog naselja Starčevica.

Razgraničiti bahatost i ugroženost

U mnogim zgradama još uvek nisu ni formirane zajednice etažnih vlasnika, a u takvim slučajevima nema ni načina da se zaštite oni koji redovno izmiruju svoje obaveze. Takođe, postoji veliki broj slučajeva gde se radi o penzionerima sa mizernim primanjima, o socijalno ugroženim licima te nezaposlenima, kojih je iz godine u godinu sve više. U nekim zajednicama etažnih vlasnika spremni su na solidarnost kada su u pitanju ovakvi slučajevi.

– Imamo čoveka u zgradi koji definitivno ima novca da plati obaveze, ali njemu ne pada na pamet da to i učini. Sa druge strane, imamo više porodica koje jedva sastavljaju kraj sa krajem, ali redovno izmiruju sve svoje obaveze, a još moraju da plaćaju i za ovog koji ne zna šta će od para. U ovom slučaju, uslediće tužba, a koliko smo obavešteni, reč je o plaćanju kazne od oko 500 maraka, plaćanju sudskih troškova i plaćanju svih neizmirenih obaveza. Nekad stvarno nema drugog načina nego ih urazumiti na taj način – kaže Goran Bojić, član jedne od ZEV-a u naselju Borik.

U gradskoj upravi kažu da u sporovima između zajednica etažnih vlasnika i stanara mogu da deluju samo savetima, iako registruju priličan broj predstavnika ZEV-a koji dolaze da se žale gradskim odeljenjima.

Izvor: pressrs.ba